Otok Lošinj

Neki turisti vole užurbanost i vrevu visokoposjećenih gradova, no neki žele potpuno suprotan ugođaj – mir i tišinu. Znate li da je tijekom proljeća i jeseni u prosjeku 75% manje turista na Lošinju? Ako ste jedan (jedna) od onih turista koji žele miran odmor, razmislite odgovara li vam sljedeće:

• plaže koje nisu napućene turistima
• niska razina prometa i buke 
• restorani koji će dati sve od sebe da vam osiguraju mjesto koje želite i pružiti vam uslugu bez žurbe tijekom cjiele noći

• blaga klima i lijepo vrijeme... 

Za sve one koji ne vole ljetne gužve, ali su itekako skloni uživanjima u čarima mora, otoka i jedinstvenog spoja tradicije i užitka, tijekom jeseni su pozvani da posjete otok Lošinj. Za njih je pripremljeno nekoliko atraktivnih doživljaja, a svaki donosi neku tradicionalnu lošinjsku priču. Nekoliko ih je vezano uz poznate i cijenjene projekte miomirisnih doživljaja namijenjenih ljubiteljima prirode, botanike i samoniklog bilja, a glavna tema ovisi o bilju i plodovima koji se određenom razdoblju beru, skupljaju ili daju plodove.

Rezervirajte već danas, da ne morate razmišljati sutra:)

MIRTA (lat. Myrtus communis L.)

Aromatična vrsta iz porodice mirti. Simbolizira ljubav. U grčkoj mitologiji posvećena je Afroditi. U rimskoj mitologiji posvećena je Veneri.

MIRTA U MOJEM I TVOJEM VRTU

Zimzelena je i grmolika biljka, a može narasti do 5 m visine. Krase ju bijeli cvjetovi i sitni plavi plodovi. Mirta kao samonikla biljka raste samo po toplim i sunčanim obalnim područjima, jer je osjetljiva na hladnoću.

VAŽNO JE ZNATI

Trjeslovine su aktivne tvari koje se nalaze u brojnim ljekovitim biljkama trpka okusa. Njihovo je korištenje vrlo važno u zdravstvene svrhe i u kozmetici. Od fermentiranih boba mirte proizvodi se alkoholno piće nazvano "eau d`Agnes" Mirtine bobe mogu se konzervirati u soli.

PLANIKA (lat. Arbutus unedo L.)

Zimzeleni grm ili maleno drvo - raste kao ukras makije. Plodovi planike nazivaju se maginje

PLANIKA U MOJEM I TVOJEM VRTU

Planika može rasti kao grm ili maleno drvo koje može narasti i do 10 m visine. Listovi podsjećaju na listove lovora. Zelenkastobijeli cvjetovi razvijaju se u bogatim i lijepim grozdastim cvatovima. Plodovi su narančastocrveni i okrugli. Na površini su neravni i posuti gusto smještenim bradavicama.

VAŽNO JE ZNATI

Konzumiranje svježih maginja u umjerenoj količini je neškodljivo. Arbutin je tvar koja se prolaskom kroz bubrege "promijeni" i poprima antibakterijsko djelovanje. Od maginja se može prirediti rakija ili liker. Plodovi se mogu osušiti, samljeti i miješati s brašnom pri spravljanju kolača.

MASLAČAK (Taraxacum officinale Weber)

MASLAČAK U MOJEM I TVOJEM VRTU

Maslačak je trajnica koja je poznata svima, pa i najmanjoj djeci. U proljeće zažuti sve parkove, livade, polja i vrtove. Listovi su duguljasti, pilasto nazubljeni i složeni u prizemnu rozetu. Stabiljka je šuplja, visoka do 20 cm, a na vrhu nosi žutu cvjetnu glavicu.

VAŽNO JE ZNATI

Korijen je najbolje iskapati u rano proljeće ili u jesen, listovi se beru prije cvatnje, a cvjetne stabljike i glavice za vrijeme cvatnje. Liječi i pomaže kod niza bolesti: pospješuje izmjenu tvari, potiče znojenje, osobito djeluje na jetru i bubrege. Liječi osipe i druge kožne bolesti, a pomaže i kod reume i gihta.

MOGRANJ (lat. Punica granatum L.)

MOGRANJ U MOJEM I TVOJEM VRTU

Grm ili nisko drvo, koje naraste 2-4 m u visinu. Ima uspravljene, razgranjene i trnovite grane s crvenkastom, kasnije sivom i tankom korom koja se ljušti u nitastim trakama. Cvjetovi su vrlo lijepi, intenzivno crveni (rijetko bijeli). Zreli plod naziva se šipak, a može narasti i do 10 cm u promjeru. Može biti žute, smeđe ili crvenkaste boje, a na tjemenu ima "krunu". Obavijen je kožastim ovojem, a iznutra pregrađen tankim bijelim pregradama, tako da tvori pretince s brojnim sjemenkama. Sjemenke su izvana prozirne, nepravilnog oblika, crvenkaste i vrlo sočne.

VAŽNO JE ZNATI

Od sjemenki se može prirediti sok ili žele Mogranj se naziva još i nar ili šipak, a važno je znati da ovi plodovi ni po čemu nisu srodani s plodovima ruža, koje također nazivamo šipcima.