Otok Lošinj

KADULJA (lat. Salvia officinalis L.)

KADULJA U MOJEM I TVOJEM VRTU

Kadulja je aromatični višegodišnji sredozemni polugrm koji naraste od 30 do 40 cm. Listovi su ovalni i uski, sivkasto zelene boje, baršunasti i dlakavi s obje strane te dugi do 8 cm. Dvousnati cvjetovi na vrhovima stabljike tvore klasaste pršljenove. Cvate od svibnja do lipnja modroljubičastim cvjetovima. Raste samoniklo na suhim i kamenitim priobalnim terenima. Voli sunčana mjesta, osjetljiva je na vjetar i hladnoću. Zimi se smrzne do korijena iz kojeg u proljeće niknu guste lisnate stabljike.

NUTRITIVNA VRIJEDNOST

Kadulja sadrži kalcij, kalij, natrij te eterično ulje čiji su sastavni dijelovi cineol i kamfor. Sadrži i gorku tvar karnozol, triperpenske kiseline, flavone i tanin. Najcjenjenija je dalmatinska kadulja zbog velikog sadržaja eteričnog ulja čiji je glavni sastojak tujon (30-60%) koji joj daje snažan karakterističan miris. Cvijet kadulje omiljena je ispaša za pčele, a njen med jedan od najljekovitijih medova.

VAŽNO JE ZNATI

Tujon kao glavni sastojak eteričnog ulja kadulje, koji joj daj snažan karakterističan miris, djeluje antiseptički, ali u prevelikoj količini može biti otrovan za centralni živčani sustav. Aromatićni grmić kadulje može se uzgajati i u cvijetnom loncu, na toplom u zavjetrini. Osjetljiva je na suvišnu vlagu i mraz. Biljka najviše eteričnog ulja sadrži u doba neposredno prije cvatnje kada se sakupljaju vršni dijelovi biljke. Suši se nekoliko dana na suhom, tamnom i prozračnom mjestu. Osušeni listovi i cvjetovi trebaju se čuvati u zatvorenim posudama na tamnom mjestu.

ZANIMLJIVOSTI

Stara rimska izreka kaže: "Zaprijeti li smrt, po kadulju u vrt". Karlo Veliki toliko je cijenio ovu biljku zbog svoje ljekovitosti da je naredio uzgajanje kadulje u cijelom kraljevstvu. U srednjem vijeku uživala je veliki ugled jer se smatrala sredstvom za produženje života i protjerivanje zloduha.

KOPRIVA (lat.Urtica dioica L.)

KOPRIVA U MOJEM I TVOJEM VRTU

Jedna je od najpoznatijih i najrasprostranjenijih biljaka. Trajnica koja može narasti do 1,5 metara. Ima razgranati puzeći podanak i uspravnu četverobridnu dlakavu stabljiku. Listovi su nasuprotni, zeleni, srcoliki, na rubu nazubljeni i obrasli sitnim dlačicama. Kopriva žari zbog tih dlačica koji u dodiru s kožom ispuštaju histamin i mravlju kiselinu koja peče. Voli hranjivo i vlažno tlo. Cvate od svibnja do rujna sitnim zelenim cvijetićima koji se nalaze na resama i rastu ispod pazuha listova. Kopriva je bogata mineralima pa ju je stoga dobro imati u vrtu. Zaštićuje se od nekontroliranog širenja tako da se redovito šiša prije cvatnje (posebno prije stvaranja sjemena) i kontrolom novih izboja iz korjena. Za prirodnu zaštitu vrtnih biljaka idealno je biljno gnojivo od koprive. Kilogram svježe biljke preliti s 10 litara kipuće vode te ostaviti par dana da pripravak provrije. Za zalijevanje zemlje koristi se razrijeđeno, 1 l tekućeg gnojiva razrijedi se sa 10 l vode.

NUTRITIVNA VRIJEDNOST

Zbog svoje rasprostranjenosti, prehrambene i vitaminske vrijednosti uvrštava se u najkorisnije, najzdravije i najpristupačnije lisnato povrće. Bogatiji je izvor vitamina A i C od većine kultiviranog povrća. Sadrži iznimno puno minerala i željeza i to onog biorazgradivog kojeg organizam može u potpunosti iskoristiti. Stoga je kopriva idealna u prevenciji proljetnog umora. Sadrži i obilje kalija pa se preporuča ljudima koji su na diureticima ili imaju probleme s migrenama i drugim oblicima spazama. Kopriva sadrži i vrlo velike količine kalcija, magnezija, natrija, fosfora, provitamina A i B2 te obilje flavonoida, klorofila i enzima koji djeluju blagotvorno na cijelo tijelo. Mladi listovi koprive bogati su izvor vitamina C i karotina.

KONTRAINDIKACIJE: Zbog svog djelovanja na izlučivanje vode iz tijela, osobe s niskim krvnim tlakom trebaju biti pažljivi u konzumiranju koprive. Kopriva u dlačicama sadrži histamin i mravlju kiselinu koja u dodiru sa kožom izaziva reakciju žarenja. Zbog moguće pretjerane reakcije na histamin posebno trebaju biti oprezne osobe s osjetljivom kožom na alergije te kod konzumiranja svježeg soka od koprive. Iako je sok od koprive vitaminska i mineralna „bomba“ potrebno ga je kratko prokuhati jer može izazvati jaki nadražaj sluznice probavnih organa. Stoga ga je najbolje uzimati razrjeđenog s vodom.

VAŽNO JE ZNATI

Izuzetno je važno koprivu brati što dalje od prometnica jer ona posebno lako povuče olovo i druge štetne elemente iz okoline. U vrijeme cvatnje bere se cijela biljka i suši na prozračnom i toplom mjestu u hladu u tankom sloju ili u visećim snopovima. Ako se suši na papiru treba je okretati dva, tri puta dnevno. Korjen se vadi u proljeće ili jesen. Najbolje je brati mlade listove s vrha biljke koji imaju najljekovitiji učinak i najveću energetsku vrijednost. Intenzivan i jak miris koprive u hrani ili čaju bit će manje izražen ako koprivu berete prije cvatnje.

ZANIMLJIVOSTI 

Kopriva sadrži provitamin A koji je izrazito koristan kod lošeg vida noću.

KOROMAČ (lat. Foeniculum vulgare Mill.)

KOROMAČ U MOJEM I TVOJEM VRTU

Naziva se još i komorač ili slatki kopar. Uobičajno raste na području Mediterana na terenima u blizini mora. Dvogodišnja ili trajna biljka ugodnog i slatkog aromatičnog mirisa. Iz odebljalog korjena u prvoj godini izrastu listovi, a u drugoj godini i do dva metra visoka stabljika s listovima i cvjetovima. Stabljika je okrugla, modro-zelene boje i u gornjem dijelu razgranjena, a listovi su sastavljeni od mnoštva sitnih listića. Komorač pripada porodici štitarki jer su žuti cvjetovi skupljeni u štitaste cvatove. U svakom plodu ima stotinjak sjemenki bogatih eteričnim uljima. Sjemenke su male, aromatične, plosnate i ovalne, sa žutim žlijebom i koriste se kao začin. Samoniklo raste uz puteve i kamenita mjesta.

NUTRITIVNA VRIJEDNOST 

Ova aromatična biljka od najdavnijih vremena poznata je kao povrće, začin i lijek. Varivo spravljeno od koromača smatra se lijekom kod probavnih smetnji. Komorač sadrži mnogo dijetalnih vlakana i proteina, izvrstan je izvor kalija i kalcija, vitamina C i mangana. Od sjemenki komorača dobiva se eterično ulje, a iz plodova se pripravlja ljekoviti čaj za želudac i crijeva koji djeluje umirujuće pa je pogodan i za djecu.

VAŽNO JE ZNATI

Za kuhanje ne koristiti koromač koji ima cvjetove na stabljikama jer je to znak da je prezreo. Nakon blanširanja koromač se može zamrznuti, ali time gubi na svojoj aromi.

ZANIMLJIVOSTI

Koromač se uzgajao još u Antici, a iznimno se cijenio zbog ljekovitog djelovanja kod bubrežnih i želučanih tegoba te kod očnih bolesti i lošeg vida. Rimljani su uživali jesti listove koromača i korijenje, a njegove sjemenke koristili su u kruhu i salatama. U srednjem vijeku koristio se za rastjerivanje kukaca. Vjerovalo se i da plaši vještice, pa su ga u Ivanjskoj noći vješali na ulazna vrata. Često su ga stavljali i u ključanice da nikakvo zlo noću ne uđe u kuću