Miomirisni studeni – maslina i divlja ruža
Miomirisna mreža se širi u svim formama, od cvjetnih aranžmana, potpurija, likera, sokova, kolača, miomirisnih dekoracija do gastroponude u kojima se na različite načine koristi autohtono otočno bilje.
MASLINA (lat. Olea europaea L.)
Najstarija i najpoznatija kulturna biljka sredozemlja. Stabla maslina žive više stotina godina. Treba razlikovati divlju maslinu – Olea europaea L. subsp. oleaster od pitome masline Olea europaea L. subsp. sativa. *subsp. kratica je od latinskog naziva za podvrstu
MASLINA U MOJEM I TVOJEM VRTU
Divlja maslina pojavljuje se kao zimzeleni i vrlo razgranjeni grm, koji je nešto niži i ima manje listove te jako trnovite grane i po tome se razlikuje od pitome masline. Plodovi divlje masline također su sitniji od plodova pitome masline. Zreli plodovi gotovo su crni i imaju veliku košticu. Divlja maslina raste na suhim i kamenitim mjestima našeg priobalnog područja. Selekcijom i oplemenjivanjem uzgojeno je više stotina sorti pitome masline koje se kultiviraju širom svijeta.
NUTRITIVNA VRIJEDNOST
Plodovi masline u mesnatom dijelu i sjemenci kao rezervnu tvar sadrže ulje. Djevičansko hladno prešano ulje mješavina je glicerida koji sadrže 80-85 % oleinske, 5-10 % linolne i 8-15 % palmitinske kiseline te ponešto slobodnih masnih kiselina. Maslinovo ulje je zbog svog sastava kvalitetno dijetetičko ulje.
KONTRAINDIKACIJE:Kod osjetljivih osoba može doći do želučanih tegoba.
ZANIMLJIVOST
Maslinovo ulje bilo je temelj blagostanja primorskog stanovništva. Nekoć je služilo kao sredstvo plačanja, a istodobno i za pripremanje svakodnevne hrane.
VAŽNO JE ZNATI
Ulje za masažu spravlja se od hladno prešanog maslinovog ulja u koje se namoče različite osušene ljekovite biljke (gospina trava, ružmarin, lavanda, neven...). U maslinovom ulju jako se dobro otapaju ljekovita i eterična ulja iz biljaka i na taj način postiže se bolje iskorištenje ljekovitih sastojaka. Maslinovo ulje (djevičansko ulje) žute do zelenkasožute boje dobiva se hladnim prešanjem svježih ili osušenih maslina (iskorištenje je 20-40 %). Ulja prešana kod više temperature i tlaka mogu se koristiti za prehranu tek nakon rafiniranja.
DIVLJA RUŽA
Divlji šipak, šipak, pasja ruža, šipurika, lat. Rosa canina L.
ŠIPAK U MOJEM I TVOJEM VRTU
Raste kao trajni grm a može narasti i do tri metra. Grane su tanke, duge i bodljikave, a cvijet ružičast i bijeli koji se noću zatvara. Cvate od svibnja do srpnja, a sazrijeva u listopadu i studenom. Duguljasti tvrdi plod intenzivne crvene boje ukras je kasne jeseni i zime. Plodovi se beru kad potpuno sazriju i omekšaju. Tvrde plodove treba staviti na sunce da dozriju. Raste u područjima umjerene klime, na sunčanim rubovima šuma, uz putove i živice, u nizinama i u brdima. U novije vrijeme njeguje se kao ukrasna biljka.
NUTRITIVNA VRIJEDNOST
Šipak je iznimno ljekovita biljka. Sadrži 9,1 % vode, 3,4% proteina, 1,4% masti, 80 % ugljikohidarta te 270 mg vitamina C. Koštice sadrže vitamin E i vanilin. Energetska vrijednost 100 g je 350 kal. Vitamin C u divljem šipku se kuhanjem ne gubi, no nakon godinu dana u pekmezima ili na primjer likerima smanji se na četvrtinu od prvotne vrijednosti. Sadrži još i vitamine A, D i E te masne kiseline i antioksidant flavonoid.
VAŽNO JE ZNATI
Od biljke se može koristiti plod, a i list i to svježi, u obliku čajeva, marmelade ili ulja. Sirup od listova koristi se kod plućnih oboljenja, pogotovo kod kroničnih stanja kao što je astma. Plod šipka u obliku čaja odlično je sredstvo protiv umora i iscrpljenosti, jača imunitet i pomaže pri suzbijanju infekcija, a ima i osvježavajuće djelovanje kod bolesti s povišenom temperaturom. Svega dvije šalice šipkovog čaja dnevno zamjenit će potrebu za multivitaminskim preparatima u zimskim mjesecima. Šipak sadrži čak 20 puta više vitamina C od naranče, te je bogat izvor antioksidansa. To je jedan od razloga zašto šipak blagotvorno djeluje na zdravlje bubrega i mokraćnog mjehura. Osim vitamina C, šipak obiluje i vitaminima A, D i E te esencijalnim masnim kiselinama.