Šetnice i pješačke staze
Šetnice i pješačke staze podijeljene su prema kriteriju zahtjevnosti u dvije skupine: lungomare staze i lagane i teže pješačke staze.
Lungomare staze namijenjene su najširem krugu šetača. Prate obalu otoka, prolazeći brojnim uvalama i uvalicama, kroz stoljetnu borovu šumu. Šetajući predjelom Čikat, gdje su nekad lošinjske dame čekale svoje pomorce, vratiti ćete se stoljećima unazad, uživajući uz prekrasne vile austrijskog plemstva. Predjel Čikat svoj današnji izlged zahvaljujuje trojici uglednih znanstvenika Dr. Leopoldu Ritteru von Schrotteru, Dr. Alfredu Edleru von Manussi i Dr. Conradu Claru, pa tako danas i šetnice na Čikatu nose njihova imena. Posebna priča je malološinjski profesor Ambroz Haračić, koji je čitav svoj život posvetio proučavanju klime i vegetacije rodnog mu otoka i čiji se spomenik nalazi u južnom dijelu uvale Čikat. Osim predjelom Čikat, staza lungomare prolazi i predjelom Sunčana uvala, koja je naziv dobila po svojim prirodnim obilježjima. Uvala je po ljepoti jedinstveni dar prirode, s kamenim pločama na plaži i kristalno bistrim morem.
S druge strane otoka lungomare staza povezuje Mali Lošinj sa Velim Lošinjem. Preporučujemo svim gostima otoka, da uz laganu šetnju posjete prvotno naselje na otoku Veli Lošinj, prošeću se njegovim uskim uličicama, vide raskošne vile nekadašnjih kapetana i svakako posjete ribarsku lučicu Rovensku, koja plijeni pažnju svojom prekrasnom plažom, lukobranom i ribarskim ugođajem. Svakako posjetite i ribarsku lučicu Sv. Martin, gdje sežu počeci Malog Lošinja, a gdje se danas nalazi mjesno groblje sa crkvom Sv. Martina, zaštitnika Grada Malog Lošinja.
Lagane pješačke staze, namijenje su također širem krugu šetača, no za razliku od lungomare staza, uglavnom presjecaju divnu unutrašnjost otoka.
Teže pješačke staze, namijenjene isključivo aktivnim šetačima, odnosno planinarima, zbog čega uključuju i strmije dijelove, a djelomično mogu biti i na teže prohodnom terenu. Atraktivnost staza je netaknuta priroda i brojni vidikovci, koji pružaju veličanstven pogled na arhipelag.
PLANINARSKA TRANSVERZALA "OSORŠĆICA" - NEREZINE - proteže se uzduž sjevernog dijela otoka Lošinja u dužini od 10-tak kilometara sa najvišim vrhom Televrinom (588 m). Prva je planina jadranskog otočja koja je privukla pažnju turista, među kojima svakako treba spomenuti austrougarskog prijestolonasljednika Rudolfa Habsburga koji se davne 1887. popeo na Osoršćicu. Na vrh se može krenuti iz dva pravca Osora i Nerezina, a kao nagrada čeka Vas predivan pogled sa vrha Osoršćice na cijeli lošinjski arhipelag, obale Istre, Velebit, a pogled seže čak do Gorskog kotara, Triglava i otoka Raba, Paga i Silbe. Putem svakako nemojte propustiti posjetiti crkvicu Sv. Mikula ispod samog vrha i spilju Sv. Gaudencija, a na kraju se okrijepite u planinarskom domu koji je u ljetnim mjesecima otvoren svakodnevno, dok je u ostalim mjesecima otvoren vikendom. Ova planina je pravi izazov za planinare, ali i za sve one koji uživaju u pješačenju.
OPĆE UPUTE: Teže pješačke staze, zahtijevaju nošenje čvrste sportske obuće ili planinarskih cipela, te obavezno nošenje vode ili sokova, posebice tijekom ljeta.
Nikako nemojte rušiti stoljetne kamene suhozide (gromače). Ako Vam se koji kamen uruši, vratite ga na mjesto. Drvena rešetkasta vrata - lese, na koje ćete nailaziti, obavezno zatvarajte za sobom. Ako naiđete na kakvu životinju, ponašajte se prirodno, umirite se i promatrajte.
Pratite oznake na terenu, ne idite stazama koje nisu označene. Mnogi puteljci i staze na otocima zapušteni su i nisu pogodni za korištenje.
NAPOMENA: Na otocima cresko-lošinjskog otočja nema zmija otrovnica. Prema legendi ove je otoke blagoslovio Sveti Gaudencije, osorski biskup, i tako zauvijek protjerao zmije otrovnice. Dok znanstvenici još uvijek ne znaju pravi razlog, vjerujmo legendi.
