Otok Lošinj

DUHOVNO-ENERGETSKA ANTISTRESNA

ŠETNICA SVETOG GAUDENCIJA

Biskup Sveti Gaudencije, zaštitnik Osora i otoka Lošinja, rođen je u Malom Tržiću na obroncima Osoršćice krajem 10. st.  Nakon zaređenja pristupa kamaldolskom redu (grani benediktinskog reda) čiji svećenici žive u ermitažama (špiljama) pustinjačkim životom u šutnji, molitvi i radu.

Sv. Gaudencije biskupovao je u Osoru od 1024. do 1042. Bio je vrlo poštovan autoritet u hrvatskom kraljevstvu jer je osnovao četiri samostana: Sv. Petra i Sv. Marije od milosti u Osoru, Sv. Nikole na Osoršćici i Sv. Mihovila na otoku Susku. Ne želeći odstupiti od svog svetog življenja i crkvenih pravila usprotivio se brakovima između osorskih patricija u krvnom srodstvu. Oni su stoga digli pobunu i izgnali ga iz grada u njegovu špilju na Osoršćici gdje je činio pokoru zazivajući milost božju nad ljudsku otrovnost. Legenda kaže da je upravo tu isprosio kod Boga milost da na Lošinju, Cresu i Unijama nema zmija otrovnica ni drugih otrovnih zvjeri. Umjesto osvete i zamjeranja sugrađana, od Boga je dobio nagradu da dovijeka budu zaštićeni od otrova u prirodi.

Nakon progona otišao je u Rim gdje je papi dao ostavku na biskupsku čast te je 1042.  ušao u kamaldolski samostan Sv. Marije u Porta Nuovi kraj Ancone gdje je umro 31. svibnja 1044.

Svetkovina Sv. Gaudencija obilježava se 1. lipnja.

Šetnica Sv. Gaudencija je staza promišljanja u pokretu. Predstavlja put svetosti, unutarnjeg mira i nadahnuća, opraštanja, razumijevanja te prirodne i duhovne ljepote. Premošćuje 10 stoljeća čovjekove duhovne potrage, vraćajući ga sebi i prirodi.

Duljina staze: 18 km (6 sati hoda)

Točaka: 14

Polazna točka: Osor

Završna točka: Nerezine

Šetnica Sv. Gaudencija označena je planinarskom hodočasničkom oznakom s četiri plava kvadrata koji tvore bijeli križ unutar oznake.

DUHOVNO-ENERGETSKE TOČKE RAZGLEDA S TEMAMA PROMIŠLJANJA

1. OSOR - CRKVA SV. GAUDENCIJA (drveni kip sveca) - CRKVA MARIJINA UZNESENJA (relikvije i sarkofag s kostima Sv. Gaudencija) - KAPELICA SV. GAUDENCIJA (kod autokampa)

Molitva prije polaska i zahvala precima

2. GAUDENCIJEVA FOTELJA (klančić i vilinska šuma)

Unutarnja snaga, odlučnost, dosljednost 

3. MALI TRŽIĆ

 Obiteljski odnosi, očuvanje obiteljske tradicije

4. VELIKI TRŽIĆ

Suradnja s rodbinom, prijateljima i kolegama

5. POJILIŠTE I PAN (stablo s likom čuvara šume) 

Poštovanje i očuvanje vode - izvora života, podrška drugima 

 6. ZAVINUTI BOR

Vječnost života, fleksibilnost 

 7. PLANINARSKI DOM

Prijateljstvo, radost druženja, uživanje u malim stvarima i životnim radostima

8. VIDIKOVAC SVETOG GAUDENCIJA

Ljubav prema sebi i drugima, osjećajnost, obazrivost

 9. TELEVRIN – najviši vrh Osoršćice (588 m)

Uspjeh, slavljenje životnih pobjeda, rađanje vizija

10. GAUDENCIJEV BOR –ČUVAR

Pružanje zaštite drugima

11. ŠPILJA SVETOG GAUDENCIJA  (sa stijenkama plave boje koja simbolizira svetost)

Razumijevanje, spokoj u molitvi, unutarnja preobrazba

12. CRKVA SV. NIKOLE (MIKULE) - ŠUMA RASPLESANIH BOROVA

Unutarnji mir, svetost, radost i ples života

13. LOKVA I POČIVALIŠTE 

Ravnoteža i pretjerivanje u djelovanju i razmišljanju, poniznost

 14. NEREZINE

Molitva zahvale Sv. Gaudenciju, prirodi i sebi, uživanje u plodovima i darovima prirode

GAUDENCIJEVO BILJE I PLODOVI OSORŠĆICE

         Osoršćica svojom biljnom raznolikošću predstavlja divlji botanički vrt u kojem raste većina od 1018 biljnih vrsta lošinjskog arhipelaga. Na mirisnim proplancima prevladava aromatično i ljekovito smilje, kadulja, majčina dušica, metvica i bosiljak dok u šumskim predjelima i onima prekrivenima makijom i niskim raslinjem raste alepski bor, lovor, mirta, planika, šmrika, maslina, tršlja i mlječika.

Masiv Osoršćice regulira klimu cijelog otoka, Nerezina i Osora. U prethistoriji je čitav bio pokrivena šumama, a niz obronke su tekli bistri potoci. Bor je oduvijek bio simbol zaštite, a danas se alepski bor s Osoršćice koristi u aromaterapeutske svrhe za pripravu eteričnog ulja koje pomaže kod problema repiratornih organa, posebno astme. Eterična ulja tršlje, mirte, ružmarina i gospine trave koriste se kao osnovni sastojci u kremama za proširene vene.

U listopadu, studenom i prosincu Osoršćica je prošarana crvenim i žutim plodovima planike i plave mirte koje domaće stanovništvo koristi za spravljanje slasnih marmelada i likera.

Nerezinci vjeruju da su lijepo cvijeće na obroncima Osoršćice posadile vile i da ga stalno njeguju. U pričama i legendama ovog kraja govorilo se da je vilama milo da se to cvijeće bere, ali se jako rasrde kada se čupa sa korijenjem. Stoga poštujte i čuvajte biljnu raznolikost svete planine Osoršćice.