Dupini
Kao i svi sisavci kote žive mlade, a ženke imaju mliječne žlijezde za dojenje mladunčeta. Imaju zube kojima se služe prilikom lova na plijen: ribe, glavonošce, rakove i sl. Imaju izduženi hidrodinamični oblik tijela, a boja varira od tamno plave do smeđe-sive na leđima, preko svijetlo sive na bokovima i bijele na trbuhu, koja može poprimiti i ružičastu nijansu tijekom ljeta kad je temperatura mora viša. Odrasli su dugački od 2 do 4 metra, u Jadranu do 3 metra, težina se može kretati između 100 i 500 kg. Za razliku od riba dupini udišu zrak te moraju izlaziti na površinu svakih nekoliko minuta da bi udahnuli. Nosni otvor se nalazi na gornjoj strani glave i prekriven je mišićem koji omogućuje potpuno zatvaranje nosnica prilikom urona. U potrazi za ribom obično ostaju pod vodom 4-5 minuta.
Mladi se kote većinom tijekom ljeta, no čini se da su u ovom području okoti sinkronizirani i događaju se svake druge godine. Ženka, nakon dvanaest mjeseci trudnoće, koti jedno mladunče, koje doji godinu dana i duže, a mladunac ostaje s majkom i po nekoliko godina. Majka i mladunče su u bliskom kontaktu sve dok se mladunac nije sposoban brinuti za sebe. Mužjaci nisu aktivno uključeni u odgajanje mladih. Spolnu zrelost dobri dupini dostižu s desetak godina, nakon čega ženka može imati mlado svakih 4 do 6 godina. Dobri dupini mogu živjeti i preko 50 godina.
Dupini su vrlo društvene životinje i žive u skupinama različite veličine i različitog sastava: to mogu biti životinje istog spola ili mužjaci i ženke zajedno sa svojim mladuncima. Pomažu si u lovu, kod poroda i bolesti. Njihovo prijateljsko i lojalno ponašanje za dupine je od životne važnosti. Dupini se međusobno sporazumijevaju raznim zvukovima. Nije poznato koliko je razvijen njihov "jezik", ali je sigurno da se oni prepoznaju i da međusobno "razgovaraju". Poznati su po svojoj znatiželji, zbog čega se ponekad zapliću u ribarske mreže, to je često uzrok prerane smrti ovih životinja. U Sredozemlju trenutni broj jedinki se procjenjuje na manje od 10 000, dok se u Jadranu procjenjuje populacija od 120 jedinki. Od 1995. godine zakonom su zaštićeni svi morski sisavci.
U Velom Lošinju se svaki prvi vikend u mjesecu kolovozu održava Dan dupina, tradicionalna manifestacija kojom se skreće pozornost javnosti na probleme zaštite mora i naravno, dupina. Poseban naglasak je na edukaciji o zaštiti mora i dobrih dupina te potrebi očuvanja okoliša.